Prijavi nasilje nad

Prijavi nasilje

Prijavi nasilje nad

NAD

LGBTIQ+

LGBTIQ+

Osobama: resursi za prijavu

Osobama:

resursi za

prijavu zločina

Osobama

resursi za prijavu

zločina iz mržnje i govora mržnje

iz mržnje i

govora mržnje

zločina iz mržnje

i govora mržnje

Edukuj se o zločinima iz mržnje i govoru mržnje na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika i iskoristi resurse koji su ti na raspolaganju. Imaš podršku za borbu protiv mržnje!

Edukuj se o zločinima iz mržnje i govoru mržnje na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika i iskoristi resurse koji su ti na raspolaganju. Imaš podršku za borbu protiv mržnje!

Šta je govor mržnje?

Govor mržnje su sve vrste izražavanja koje potiču, promoviraju, šire ili opravdavaju nasilje, mržnju ili diskriminaciju prema osobi ili grupi ljudi, ili ih omalovažavaju, zbog njihovih stvarnih ili pripisanih osobnih karakteristika ili statusa poput 'rase', boje kože, jezika, religije, nacionalnosti, nacionalnog ili etničkog porijekla, dobi, invaliditeta, spola, rodnog identiteta i seksualne orijentacije.

(Preporuka Vijeća ministara Vijeća Evrope CM/Rec(2022)16)

Govor mržnje su sve vrste izražavanja koje potiču, promoviraju, šire ili opravdavaju nasilje, mržnju ili diskriminaciju prema osobi ili grupi ljudi, ili ih omalovažavaju, zbog njihovih stvarnih ili pripisanih osobnih karakteristika ili statusa poput 'rase', boje kože, jezika, religije, nacionalnosti, nacionalnog ili etničkog porijekla, dobi, invaliditeta, spola, rodnog identiteta i seksualne orijentacije.

(Preporuka Vijeća ministara Vijeća Evrope CM/Rec(2022)16)

Protesti protiv diskriminacije i govora mržnje
Protesti protiv diskriminacije i govora mržnje
Protesti protiv diskriminacije i govora mržnje

Govor mržnje bazira se na negativnim predrasudama i stereotipima. Korištenje prava slobode izražavanja nosi sa sobom određene odgovornosti i obaveze, te u pojedinim slučajevima može biti ograničena.

Kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, pred Bosnu i Hercegovinu postavljeno je 14 prioritetnih oblasti za unaprjeđenje, od kojih se jedan odnosi na zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, među kojima su i LGBTI osobe. Također, Evropska komisija smatra da su govor mržnje i zločin iz mržnje posebno teška kaznena djela zbog njihovog štetnog utjecaja na temeljna prava, pojedince i društvo u cjelini, stoga je u planu da govor mržnje i zločine iz mržnje budu uključeni u popis ‘’kaznenih djela EU’’. Izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu naglašava da je potreban aktivan i uporan angažman na provođenju Akcionog plana o pravima LGBTIQ osoba koji je napravljen 2020. godine, te da je efikasna primjena odredbi krivičnog zakona kroz procesuiranje zločina iz mržnje i govora mržnje prema LGBTIQ osobama i dalje nedovoljna.

Govor mržnje bazira se na negativnim predrasudama i stereotipima. Korištenje prava slobode izražavanja nosi sa sobom određene odgovornosti i obaveze, te u pojedinim slučajevima može biti ograničena.

Kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, pred Bosnu i Hercegovinu postavljeno je 14 prioritetnih oblasti za unaprjeđenje, od kojih se jedan odnosi na zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, među kojima su i LGBTI osobe. Također, Evropska komisija smatra da su govor mržnje i zločin iz mržnje posebno teška kaznena djela zbog njihovog štetnog utjecaja na temeljna prava, pojedince i društvo u cjelini, stoga je u planu da govor mržnje i zločine iz mržnje budu uključeni u popis ‘’kaznenih djela EU’’. Izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu naglašava da je potreban aktivan i uporan angažman na provođenju Akcionog plana o pravima LGBTIQ osoba koji je napravljen 2020. godine, te da je efikasna primjena odredbi krivičnog zakona kroz procesuiranje zločina iz mržnje i govora mržnje prema LGBTIQ osobama i dalje nedovoljna.

39%

LGBTIQ osoba u BiH je doživjelo

homofobno/transfobno nasilje

61%

LGBTIQ osoba je strahovalo za vlastitu sigurnost

23%

LGBTIQ osoba prijavilo je nasilje

koje su doživjele

Izvor: Brojevi koji ravnopravnost znače 3 : Analiza rezultata istraživanja problema i potreba LGBTI osoba u BiH u 2023. Godini (Sarajevski otvoreni centar 2023.)

Pitanje

Pitanje

Jesam li žrtva govora mržnje?

Jesam li žrtva govora mržnje?

Odgovor

Odgovor

Ukoliko ste doživjeli situaciju koja sadrži elemente iz gore navedene definicije a usmjerena je protiv vas samo zbog toga što ste LGBTI osoba npr. neko vas vrijeđa, dehumanizira, potiče druge osobe da to također rade bilo putem društvenih mreža, usmeno ili na drugi način, vi postajete žrtva govora mržnje.

Ukoliko ste doživjeli situaciju koja sadrži elemente iz gore navedene definicije a usmjerena je protiv vas samo zbog toga što ste LGBTI osoba npr. neko vas vrijeđa, dehumanizira, potiče druge osobe da to također rade bilo putem društvenih mreža, usmeno ili na drugi način, vi postajete žrtva govora mržnje.

Pitanje

Pitanje

Koja su moja prava kao žrtve

govora mržnje?

Koja su moja prava kao žrtve

govora mržnje?

Koja su moja prava kao žrtve govora mržnje?

Odgovor

Odgovor

Nakon što ste postali žrtva govora mržnje zbog vašeg LGBTI identiteta, vi imate pravo na institucionalnu zaštitu unutar BiH.

Nakon što ste postali žrtva govora mržnje zbog vašeg LGBTI identiteta, vi imate pravo na institucionalnu zaštitu unutar BiH.

Pitanje

Pitanje

Kome mogu prijaviti govor mržnje?

Kome mogu prijaviti govor mržnje?

Odgovor

Odgovor

Ako je govor mržnje proširen putem online (npr. internet portali) ili štampanih medija, možete da pošaljete prigovor Vijeću za štampu i online medije Bosne i Hercegovine.


Ako je govor mržnje proširen putem TV ili radijskih medija, možete da pošaljete prigovor Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH.

Ako je govor mržnje proširen uživo na javnom prostoru, možete da pošaljete prijavu za prekršaj nadležnoj policijskoj stanici u skladu sa Zakonima o javnom redu i miru kantona u kojem živite.


Ako je govor mržnje proširen tokom predizborne kampanje, možete da pošaljete prigovor Centralnoj izbornoj komisiji BiH

Ako govor mržnje sadrži i elemente ozbiljne prijetnje, možete podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu zbog krivičnog djela “ugrožavanje sigurnosti”. Za osobe koje žive na području Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH, prijavu je moguće podnijeti tužilaštvu i za krivično djelo “javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje”.

Ako je govor mržnje proširen putem društvene mreže, prijavu možete podnijeti direktno društvenoj mreži, policiji ili tužilaštvu.

Žalbe za govor mržnje je moguće slati i Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije BiH.

Sve prijave/prigovori/žalbe se šalju isključivo pismeno putem preporučene pošte ili na protokol nadležne institucije. Prijave/prigovori moraju biti potpisani punim imenom i prezimenom osobe uz kontakt podatke lica koje je žrtva (email, broj telefona, adresa prebivališta). Uz prijavu/prigovor se trebaju dostaviti dokazi npr. screenshot poruke, isječak video snimka ili navođenje svjedoka. Pojedine institucije koje su navedene imaju svoje obrasce za prigovore koji su javno dostupni na njihovim stranicama.

Ako je govor mržnje proširen putem online (npr. internet portali) ili štampanih medija, možete da pošaljete prigovor Vijeću za štampu i online medije Bosne i Hercegovine.


Ako je govor mržnje proširen putem TV ili radijskih medija, možete da pošaljete prigovor Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH.

Ako je govor mržnje proširen uživo na javnom prostoru, možete da pošaljete prijavu za prekršaj nadležnoj policijskoj stanici u skladu sa Zakonima o javnom redu i miru kantona u kojem živite.


Ako je govor mržnje proširen tokom predizborne kampanje, možete da pošaljete prigovor Centralnoj izbornoj komisiji BiH

Ako govor mržnje sadrži i elemente ozbiljne prijetnje, možete podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu zbog krivičnog djela “ugrožavanje sigurnosti”. Za osobe koje žive na području Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH, prijavu je moguće podnijeti tužilaštvu i za krivično djelo “javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje”.

Ako je govor mržnje proširen putem društvene mreže, prijavu možete podnijeti direktno društvenoj mreži, policiji ili tužilaštvu.

Žalbe za govor mržnje je moguće slati i Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije BiH.

Sve prijave/prigovori/žalbe se šalju isključivo pismeno putem preporučene pošte ili na protokol nadležne institucije. Prijave/prigovori moraju biti potpisani punim imenom i prezimenom osobe uz kontakt podatke lica koje je žrtva (email, broj telefona, adresa prebivališta). Uz prijavu/prigovor se trebaju dostaviti dokazi npr. screenshot poruke, isječak video snimka ili navođenje svjedoka. Pojedine institucije koje su navedene imaju svoje obrasce za prigovore koji su javno dostupni na njihovim stranicama.

Šta je zločin iz mržnje?

Šta je zločin iz mržnje?

Zločin iz mržnje podrazumijeva kazneno djelo počinjeno s elementom mržnje na temelju jednog ili više stvarnih ili percipiranih osobnih svojstava ili statusa, gdje mržnja uključuje pristranost, predrasude ili prezir; osobne karakteristike ili status uključuju, ali nisu ograničene na rasu, boju kože, jezik, vjeru, nacionalnost, nacionalno ili etničko porijeklo, dob, invaliditet, spol, rod, seksualnu orijentaciju, rodni identitet i izražavanje i spolne karakteristike. (Preporuka Vijeća ministara Vijeća Evrope CM/Rec(2024)4)

Zločini iz mržnje su motivirani predrasudama od strane počinioca/izvršioca zločina i

obično počinju i završavaju: fizičkim nasiljem, oštećenjem imovine, uvredljivim grafitima, verbalnim napadom – na pojedinca ili na grupu, skrnavljenjem nadgrobnih spomenika i spomen obilježja, ubistvima. Žrtve zločina iz mržnje motiviranih predrasudama najčešće se nalaze u manjinskim zajednicama i izoliranim grupama, kao što su povratnici, Romi, pripadnici seksualnih manjina, osobe s invaliditetom.

Zločin iz mržnje podrazumijeva kazneno djelo počinjeno s elementom mržnje na temelju jednog ili više stvarnih ili percipiranih osobnih svojstava ili statusa, gdje mržnja uključuje pristranost, predrasude ili prezir; osobne karakteristike ili status uključuju, ali nisu ograničene na rasu, boju kože, jezik, vjeru, nacionalnost, nacionalno ili etničko porijeklo, dob, invaliditet, spol, rod, seksualnu orijentaciju, rodni identitet i izražavanje i spolne karakteristike. (Preporuka Vijeća ministara Vijeća Evrope CM/Rec(2024)4)

Zločini iz mržnje su motivirani predrasudama od strane počinioca/izvršioca zločina i

obično počinju i završavaju: fizičkim nasiljem, oštećenjem imovine, uvredljivim grafitima, verbalnim napadom – na pojedinca ili na grupu, skrnavljenjem nadgrobnih spomenika i spomen obilježja, ubistvima. Žrtve zločina iz mržnje motiviranih predrasudama najčešće se nalaze u manjinskim zajednicama i izoliranim grupama, kao što su povratnici, Romi, pripadnici seksualnih manjina, osobe s invaliditetom.

Protesti protiv govora mržnje
Protesti protiv govora mržnje

Da bi neki incident motiviran mržnjom ili predrasudama bio okvalificiran

kao krivično djelo, on mora jasno sadržavati sljedeće kriterije:

Da bi neki incident motiviran mržnjom ili predrasudama bio okvalificiran

kao krivično djelo, on mora jasno sadržavati sljedeće kriterije:

Da se radi o krivičnom djelu koje je propisano zakonom
(ubistvo, silovanje, razbojništvo, oštećenje tuđe stvari i dr.)

Da je izvršenje tog krivičnog djela motivirano
predrasudom odnosno mržnjom.

Da se radi o krivičnom djelu koje je propisano zakonom
(ubistvo, silovanje, razbojništvo, oštećenje tuđe stvari i dr.)

Da je izvršenje tog krivičnog djela motivirano
predrasudom odnosno mržnjom.

Pitanje

Pitanje

Jesam li žrtva zločina iz mržnje?

Jesam li žrtva zločina iz mržnje?

Odgovor

Odgovor

Ukoliko vas je neko fizički napao ili oštetio vašu imovinu zbog toga što ste LGBTI osoba, vi ste u tom trenutku postali žrtva zločina počinjenog iz mržnje na osnovu vaše seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta.

Ukoliko vas je neko fizički napao ili oštetio vašu imovinu zbog toga što ste LGBTI osoba, vi ste u tom trenutku postali žrtva zločina počinjenog iz mržnje na osnovu vaše seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta.

Pitanje

Pitanje

Koja su moja prava kao žrtve

zločina iz mržnje?

Koja su moja prava kao žrtve

zločina iz mržnje?

Koja su moja prava kao žrtve zločina iz mržnje?

Odgovor

Odgovor

Nakon što ste pretrpjeli napad na vas ili vašu imovinu motiviran vašom seksualnom orijentacijom i/ili rodnim identitetom, imate pravo da podnesete krivičnu prijavu direktno nadležnom tužilaštvu ili policiji koja će predmet dodijeliti tužilaštvu.

Nakon što ste pretrpjeli napad na vas ili vašu imovinu motiviran vašom seksualnom orijentacijom i/ili rodnim identitetom, imate pravo da podnesete krivičnu prijavu direktno nadležnom tužilaštvu ili policiji koja će predmet dodijeliti tužilaštvu.

Pitanje

Pitanje

Kome mogu prijaviti zločin iz mržnje?

Kome mogu prijaviti zločin iz mržnje?

Odgovor

Odgovor

Otiđite u policijsku stanicu (ili pozovite 122) ili tužilaštvo koja se nalazi u mjestu gdje ste napadnuti i tražite da podnesete prijavu. Sa sobom pripremite što više dokaza koji mogu da potvrde napad npr. ozljedni list izdan iz hitne pomoći, fotografije ili snimke oštećene imovine i sl. Policija ili tužilaštvo ima obavezu da vas sasluša, sačini službeni zapisnik i prijavu koju ste vi dužni da potpišete. Ukoliko vam je potrebna pravna pomoć, savjet ili podrška, obratite se Sarajevskom otvorenom centru za besplatno pravno savjetovanje za LGBTI osobe.

Otiđite u policijsku stanicu (ili pozovite 122) ili tužilaštvo koja se nalazi u mjestu gdje ste napadnuti i tražite da podnesete prijavu. Sa sobom pripremite što više dokaza koji mogu da potvrde napad npr. ozljedni list izdan iz hitne pomoći, fotografije ili snimke oštećene imovine i sl. Policija ili tužilaštvo ima obavezu da vas sasluša, sačini službeni zapisnik i prijavu koju ste vi dužni da potpišete. Ukoliko vam je potrebna pravna pomoć, savjet ili podrška, obratite se Sarajevskom otvorenom centru za besplatno pravno savjetovanje za LGBTI osobe.

Kontakti

Kontakti

Policija 122


Sarajevski otvoreni centar, besplatno pravno savjetovanje za LGBTIQ osobe: mail

pravnosavjetovanje@soc.ba ili na broj telefona +387 (0) 62 123 561 (dostupno i na

Viber i Whatsapp).

Vijeće za štampu i online medije BiH

https://vzs.ba/

Regulatorna agencija za komunikacije BiH

https://www.rak.ba/bs-Latn-BA/telecom-jurisdiction

Centralna izborna komisija BiH

https://www.izbori.ba

Institucija Ombudsmana za ljudska prava BiH

https://www.ombudsmen.gov.ba

KontaktI U POLICIJI ZA LGBTIQ+ OSOBE

POLICIJA BRČKO DISTRIKTA

Svetlana Savić, stariji istražilac u Jedinici opšte policije

kontakt e-mail: svetlanasavicbc@gmail.com

kontakt telefon: 066 609 876

Mirzad Pupalović, stariji istražilac u Jedinici kriminalističke policije

kontakt e-mail: mirzad.pupalovic@policijabdbih.gov.ba

kontakt telefon: 061 957 403

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA TUZLANSKOG KANTONA 

Policijski službenik Elis Musić, samostalni inspektor, šef Odsjeka za unutrašnje istrage u Upravi policije

kontakt e-mail: musicelis08@gmail.com

kontakt telefon: 061 702 340

Emir Mujčić, stručni savjetnik za upravno rješavanje u drugom stepenu u Odsjeku za upravno pravne poslove

kontakt e-mail: emir.mujcic@muptk.ba

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
KANTONA SARAJEVO

Nerma Šahić, policijska službenica

kontakt e-mail: nerma.delic.nd@gmail.com

Kontakt TUŽITELJI_CE ZA LGBTIQ+

OSOBE U Bosni i hercegovini

Kontakt TUŽITELJI_CE ZA LGBTIQ+

OSOBE U Bosni i hercegovini

KANTONALNO TUŽILAŠTVO KANTONA SARAJEVO

Tužitelj Nermin Keranović

kontakt e-mail: nermin.keranovic@pravosudje.ba

KANTONALNO TUŽILAŠTVO ZENIČKO-DOBOJSKOG KANTONA

Tužiteljica Manuela Smajić

kontakt e-mail: manuela.smajic@pravosudje.ba

KANTONALNO TUŽILAŠTVO SREDNJOBOSANSKOG KANTONA

Tužiteljica Edina Mešić

kontakt e-mail: edina.jaganjac@pravosudje.ba

KANTONALNO TUŽILAŠTVO BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA

Tužitelj Predrag Golubović

kontakt e-mail: predrag.golubovic@pravosudje.ba

KANTONALNO TUŽILAŠTVO UNSKO-SANSKOG KANTONA

Tužitelj Amir Midžić

kontakt e-mail: amir.midzic@pravosudje.ba

KANTONALNO TUŽILAŠTVO POSAVSKOG KANTONA

Tužitelj Nizam Šarić

kontakt e-mail: nizam.saric@pravosudje.ba

KANTONALNO TUŽILAŠTVO KANTONA 1O

Tužitelj Danko Rimac

kontakt e-mail: danko.rimac@pravosudje.ba

KANTONALNO TUŽILAŠTVO HERCEGOVAČKO-NERETVANSKOG KANTONA

Tužitelj Sanel Pajević

kontakt e-mail: sanel.pajevic@pravosudje.ba

KANTONALNO TUŽILAŠTVO TUZLANSKOG KANTONA

Tužiteljica Lejla Gazibegović-Begović

kontakt e-mail: lejla.gazibegovic@pravosudje.ba

KANTONALNO TUŽILAŠTVO ZAPADNOHERCEGOVAČKOG KANTONA

Tužitelj Mladen Hrstić

kontakt e-mail: mladen.hrstic@pravosudje.ba

OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO TREBINJE

Tužitelj Dino Redžović

kontakt e-mail: dino.redzovic@pravosudje.ba

OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO PRIJEDOR

Tužitelji Irman Dedić

kontakt e-mail: irman.dedic@pravosudje.ba

OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO BIJELJINA

Tužiteljica Danica Stjepanović

kontakt e-mail: d.stjepanovic@pravosudje.ba

OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO DOBOJ

Tužiteljica Vaja Todorović

kontakt e-mail: vaja.todorovic@pravosudje.ba

OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO ISTOČNO SARAJEVO

Tužiteljica Jovana Tomaš

kontakt e-mail: jovana.tomas@pravosudje.ba

TUŽILAŠTVO BRČKO DISTRIKTA

Tužiteljica Dejana Jovanović

kontakt e-mail: d.jovanovic@jtbd.ba

Ova web stranica je pripremljena u sklopu projekta koji implementira Sarajevski otvoreni centar uz finansijsku podršku projekta „Ka jednakoj, inkluzivnoj i tolerantnoj Bosni i Hercegovini“, a u sklopu Zajedničkog programa Evropske unije i Vijeća Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“. Sadržaj je isključiva odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i ni u kom slučaju ne predstavlja zvanične stavove Evropske unije ili Vijeća Evrope.

© Sarajevski Otvoreni Centar 2015
Sarajevo Open Centre (SOC) advocates the full respect of human rights and social inclusion of LGBTI people and women.
office@soc.ba; www.soc.ba